Prijava govora mržnje europskim institucijama

KOMU I KAKO PRIJAVITI

Kada se susretnemo s govorom mržnje često se pitamo komu i kako prijaviti?

Donosimo ovdje informacije o tome za koje se nadamo da će vam biti od koristi i da će vas potaknuti da govor mržnje s kojim se susretnete, a posebno onaj usmjeren prema Romima, prijavite nadležnim institucijama.

Institucije su ključni faktor u borbi protiv govora mržnje i bez njihove aktivnosti ova pojava se teško može obuzdati i smanjiti. Stoga ovdje donosimo informacije o institucijama Europske unije ali i drugih organizacija i institucija koje se, u većoj ili manjoj mjeri bave borbom protiv govora mržnje.

EUROPSKA UNIJA

Govor mržnje i dalje ostaje jedna od najraširenijih prijetnji jednakosti i ljudskom dostojanstvu diljem Europe. Nacionalne (etničke) manjine — a osobito romska zajednica — i dalje su izložene štetnim stereotipima, internetskom zlostavljanju pa čak i nasilju motiviranom mržnjom. Kao odgovor na to, Europska unija razvila je niz pravnih, institucionalnih i političkih alata za borbu protiv ovog oblika diskriminacije i za promicanje uključivosti.

ZAKONODAVSTVO EUROPSKE UNIJE

Zločini i govor motivirani mržnjom nezakoniti su prema pravu EU-a. Jedan od temeljnih pravnih instrumenata EU-a na ovom području je Okvirna odluka Vijeća iz 2008. o borbi protiv rasizma i ksenofobije (2008/913/PUP). Ona obvezuje sve države članice da kazneno sankcioniraju javno poticanje na nasilje ili mržnju na temelju rase, boje kože, vjere, podrijetla ili nacionalnog odnosno etničkog podrijetla — i na internetu i izvan njega. Iako se provedba razlikuje među državama, ova odluka pruža pravnu osnovu za suočavanje s govorom mržnje na europskoj razini.

Povelja o temeljnim pravima EU-a, koja ima obvezujuću pravnu snagu od 2009., također zabranjuje diskriminaciju na temelju rase ili etničkog podrijetla (članak 21.), čime se dodatno potvrđuje predanost jednakosti i nediskriminaciji.

Akcijski plan za borbu protiv rasizma 2020.–2025. koji je,Europska komisija usvojila 2020. godine, izričito prepoznaje strukturalni rasizam, uključujući anticiganizam (diskriminaciju Roma). Plan poziva države članice da pojačaju provedbu zakona protiv mržnje, surađuju s civilnim društvom i osiguraju odgovarajuću podršku žrtvama mržnje.

Popis “zločina EU-a” proširen je u prosincu 2021. godine uključivanjem govora mržnje i zločina iz mržnje prema članku 83. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). To omogućuje EU-u predlaganje usklađenih pravila među državama članicama, proširujući kazneni okvir i izvan rasizma i ksenofobije na druge oblike mržnje.

Paralelno s tim, Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma (2020.–2030.) postavlja ambiciozne ciljeve za poboljšanje uključenosti Roma. Jedan od njegovih prioriteta koji prožimaju sve aspekte je borba protiv govora mržnje i dezinformacija, pri čemu poziva države članice da izvještavaju o incidentima mržnje usmjerenima na Rome i aktivno uključuju romske glasove u razvoj nacionalnih politika.

INICIJATIVE ZA SPRJEČAVANJE GOVORA MRŽNJE NA INTERNETU

Kako bi se posebno pozabavila govorom mržnje na internetu, Europska unija je implementirala niz ključnih inicijativa — i dobrovoljnih i pravno obvezujućih — koje povećavaju odgovornost digitalnih platformi i uspostavljaju učinkovite mehanizme za borbu protiv tog problema:

Kodeks ponašanja EU-a za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu iz 2016. godine — dobrovoljni sporazum između Europske komisije i velikih tehnoloških platformi poput Facebooka, YouTubea, X-a (bivši Twitter) i TikToka — obvezuje te tvrtke da pregledaju i uklone nezakonit sadržaj koji sadrži govor mržnje unutar 24 sata. Organizacije civilnog društva u državama članicama redovno prate provedbu ovog Kodeksa.

Ova inicijativa je unaprijeđena u Kodeks ponašanja+, u siječnju 2025. godine te integrirana u Akt o digitalnim uslugama (DSA), s pooštrenim zahtjevima transparentnosti, definiranim ciljevima učinkovitosti (poput pregleda barem dvije trećine prijava govora mržnje unutar 24 sata) i suradnjom s neovisnim organizacijama za nadzor.

Akt o digitalnim uslugama, usvojen 2022. godine i u potpunosti primjenjiv od 2023.–2024. godine, pruža obvezujući pravni okvir za regulaciju vrlo velikih internetskih platformi: obvezuje ih na procjenu i smanjenje sistemskih rizika — uključujući govor mržnje — te na brzo djelovanje u slučaju prijavljenog nezakonitog sadržaja. Uz zahtjeve za transparentnost u moderiranju sadržaja i algoritmima, nepoštivanje pravila može rezultirati visokim novčanim kaznama (do 6% globalnog prometa).

OSTALE INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE

Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), prepoznaju da je govor mržnje na internetu „rastući problem u današnjem digitaliziranom društvu”. FRA je 2023. objavila izvještaj: Online content moderation - Current challenges in detecting hate speech, koji pokazuje da su žene, crnci, Židovi i Romi često mete govora mržnje na internetu. Izvješće ističe da se govor mržnje širi gdje uvredljiv sadržaj propuštaju prepoznati moderatori (ljudi), dok algoritmi (umjetna inteligencija) mogu multiplicirati pogreške i čak promovirati mržnju.

EUROPOL, putem svog Europskog centra za borbu protiv kibernetičkog kriminala (EC3), koordinira napore protiv kibernetičkog kriminala, uključujući zločine i govor mržnje na internetu. Objavljuje izvješća i olakšava suradnju policije i pravosudnih tijela država članica u istraživanju i procesuiranju ovih kaznenih djela.

Europski parlament (EP) je usvojio niz rezolucija i studija koje pozivaju na strože mjere protiv govora mržnje na internetu, uključujući strožu regulaciju digitalnih platformi. Parlament je imao ključnu ulogu u promicanju zakonodavstva poput Akta o digitalnim uslugama.

Glavna uprava za pravosuđe i potrošače (DG JUST) nadležna je za praćenje kako države članice EU-a primjenjuju zakone protiv diskriminacije i regulative o govoru mržnje, uključujući financiranje projekata, studija i kampanja. Glavna uprava blisko surađuje s Agencijom EU za temeljna prava (FRA) u prikupljanju podataka, praćenju trendova govora mržnje i podršci politikama temeljenima na dokazima.

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) donio je više presuda koje se odnose na govor ili djela mržnje protiv manjina, uključujući romske zajednice. Jedan od primjera je slučaj Sampanis i drugi protiv Grčke (zahtjev br. 32526/05). Podnositelji, 11 grčkih državljana romskog podrijetla, bili su izloženi diskriminaciji kada njihova djeca isprva nisu mogla biti upisana u lokalnu osnovnu školu, a kasnije su bila smještena u segregirani priručni objekt udaljen 5 kilometara. Sud je zaključio da takva segregacija predstavlja diskriminaciju i da vlasti nisu poduzele odgovarajuće mjere da je spriječe.

Do sada ne postoji presuda Europskog suda za ljudska prava koja se izravno odnosi na govor mržnje na internetu protiv romske zajednice. Međutim, Sud se bavi govorom mržnje u širem smislu u svom službenom letku o toj temi. Dokument objašnjava pristup Suda govoru mržnje, naglašavajući ravnotežu između zaštite slobode izražavanja i sprečavanja govora koji potiče mržnju ili nasilje. Jasno se navodi da ne svaki uvredljiv ili provokativan govor nije kažnjiv, ali govor koji ugrožava prava i sigurnost drugih može biti ograničen prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Taj letak možete pogledati ovdje:

VIJEĆE EUROPE

Vijeće Europe je međunarodna organizacija koja promiče ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava u Europi. Osnovano je 1949. godine i trenutno ima 46 država članica. Vijeće je također stvorilo Europsku konvenciju o ljudskim pravima (EKLJP) i osnovalo Europski sud za ljudska prava (ESLJP), koji su ključni za rad organizacije u zaštiti ljudskih prava.

Preporuka (CM/Rec(2022)16) o suzbijanju govora mržnje usvojena je 2022. godine od strane Odbora ministara. Dokument je pripremio Odbor stručnjaka za suzbijanje govora mržnje (ADI/MSI-DIS) i pruža smjernice državama članicama za provedbu sveobuhvatnog skupa pravnih i nepravnih mjera. Temelji se na međunarodnim standardima ljudskih prava i sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Dokument također posvećuje posebnu pažnju online okruženju, gdje se govor mržnje danas najčešće pojavljuje.

Odbor stručnjaka koji je usvojio ovu važnu preporuku, osnovan je kao podređeno tijelo Upravnog odbora za suzbijanje diskriminacije, raznolikost i uključivanje (CDADI) i Upravnog odbora za informacijsko društvo i medije (CDMSI).

Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) također prati i suzbija govor mržnje. Godine 2015. izdala je Opću preporuku politike br. 15 (GPR No. 15) o suzbijanju govora mržnje. Dokument sadrži popis preporučenih mjera protiv govora mržnje, uključujući područja zakonodavstva i politika, prikupljanja podataka, podrške žrtvama, samoregulacije i suprotstavljanja govoru mržnje od strane osoba na utjecajnim položajima, poput javnih dužnosnika, političara i vjerskih vođa. ECRI je jedinstveno stručno tijelo za ljudska prava koje nadzire djelovanje protiv rasizma, diskriminacije i netolerancije u Europi. Međutim, tijelo nije nadležno za primanje pojedinačnih pritužbi — one se rješavaju putem Europskog suda za ljudska prava.

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) je međunarodni sud osnovan 1959. godine. Donosi presude na temelju pojedinačnih ili državnih prijava koje se odnose na kršenja građanskih i političkih prava iz Europske konvencije o ljudskim pravima. Ipak, da biste podnijeli prijavu ESLJP-u, prvo morate iscrpiti sve pravne lijekove u svojoj zemlji. Sud odlučuje o pitanjima poput govora mržnje i poticanja na nasilje.

ORGANIZACIJA ZA SIGURNOST I SURADNJU U EUROPI (OESS)

Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) najveća je regionalna sigurnosna organizacija u svijetu. Ima 57 država sudionica iz Sjeverne Amerike, Europe i Azije. Djeluje kao forum za politički dijalog i suradnju u vezi s brojnim sigurnosnim pitanjima.

Odluke Ministarskog vijeća 9/09 o suzbijanju zločina iz mržnje (2009) i 13/06 o borbi protiv netolerancije i diskriminacije te promicanju međusobnog poštovanja i razumijevanja (2006). Zemlje članice OESS-a obvezale su se poduzimati različite mjere u borbi protiv zločina iz mržnje. Ove mjere temelje se na dva navedena dokumenta i usmjerene su na sustavno prikupljanje i praćenje podataka, učinkovit odgovor kaznenopravnog sustava, suradnju s organizacijama civilnog društva te sveobuhvatnu podršku žrtvama zločina iz mržnje.

Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) je institucija OESS-a zadužena za ljudska prava. Pruža podršku, pomoć i stručno znanje državama sudionicama i organizacijama civilnog društva u borbi protiv zločina iz mržnje i drugih oblika netolerancije. Svake godine Ured objavljuje dosljedne i pouzdane informacije o značajnim incidentima i odgovorima politika iz država sudionica, organizacija civilnog društva i međuvladinih organizacija u vezi sa zločinima iz mržnje. Informacije i podaci objavljuju se na njihovoj mrežnoj stranici, a prikupljaju ih Nacionalne kontaktne točke za zločine iz mržnje (NPCs), koje imenuju vlade država sudionica OESS-a. Također se objavljuju i incidenti koje prijavljuju organizacije civilnog društva i međuvladine organizacije.

Detaljni podaci o zločinima iz mržnje dostupni su na posebnoj stranici, gdje korisnici mogu pretraživati i izvoziti informacije po zemlji, vrsti zločina i motivaciji predrasuda. Prikazani incidenti nisu sveobuhvatni i odražavaju količinu detaljnih informacija koje su organizacije civilnog društva dostavile ODIHR-u svake godine.

Pomoću obrasca u nastavku možete prijaviti govor mržnje usmjeren prema Romim na Internetu. Na temelju predstavljenih podataka odlučit ćemo kako treba postupiti. U određenim slučajevima proslijedit ćemo informaciju Uredu pučkog pravobranitelja koji, kao nadležna institucija, može poduzeti daljnje pravne mjere.

Ako želite prijaviti govor mržnje na Internetu koji nije primarno usmjeren na Rome, možete to učiniti i kroz specijalizirano sučelje Vijeća Europe fokusirano na borbu protiv govora mržnje: https://www.coe.int/en/web/combating-hate-speech