Što je govor mržnje?

GOVOR MRŽNJE

Govor mržnje sve je raširenija pojava, osobito na internetu, zbog anonimnosti koju mnoge društvene mreže omogućuju svojim korisnicima. Kao rezultat toga, mnogi su znanstvenici i stručnjaci počeli proučavati govor mržnje i pokušali pronaći zajedničku definiciju. Taj pokušaj, međutim, do danas nije u potpunosti uspio, jer univerzalne definicije često budu preopćenite i ne pomažu pri procjeni je li neki komentar govor mržnje ili nije. Na primjer, teško je procijeniti govor mržnje bez razmatranja povijesti, društva i šireg konteksta u kojem neka skupina postoji.

Zbog toga stručnjaci ističu tri ključna elementa koji karakteriziraju govor mržnje: namjera, učinak i sadržaj.

• Namjera: govornik želi nanijeti štetu ili ima lošu namjeru, obično ciljajući skupinu ili pojedinca kao člana te skupine, na temelju njegovih/njezinih osobina poput rase, nacionalne (etničke) pripadnosti, vjere, spola, seksualnosti itd.
• Učinak: riječi mržnje mogu prouzročiti fizičku i emocionalnu štetu, fizičko nasilje ili narušiti odnose žrtve s drugima, uključujući profesionalni i osobni život. Žrtve se mogu osjećati isključeno iz društva, a te osjećaje mogu prenijeti i na mlađe generacije.
• Sadržaj: znanstvenici se još uvijek raspravljaju oko ovog elementa. Neki smatraju da sve može biti govor mržnje ako je izrečeno s namjerom poticanja mržnje. Drugi pak tvrde da poruka mora otvoreno promicati rasnu inferiornost, stigmatizaciju, dehumanizaciju, progon i nasilje kako bi se smatrala govorom mržnje.

Odbor Vijeća Europe definira govor mržnje kao ''sve oblike izražavanja koje šire, potiču, promiču ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam ili druge oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući: netolerancija u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, diskriminacija i agresivnost prema manjinama, izbjeglicama i ljudima koji imaju imigrantsko podrijetlo."

Iako je ova definicija pokušaj pružanja smjernica, u međunarodnoj pravnoj praksi ne postoji opće prihvaćene definicije govora mržnje.

Kad su prethodno navedene vrste govora mržnje predstavljene u online formatu (blog, društvene mreže ili bilo koja druga vrsta online publikacije), to nazivamo govorom mržnje na Internetu.

Govor mržnje postoji koliko i sam govor. Povijest je zabilježila brojne primjere, koji su najčešće bili u funkciji rata i osvajanja kao i isključivanja pojedinaca i društvenih skupina iz pojedinog društva.

U tom kontekstu najznačajniji oblici govora mržnje su antisemitizam i rasizam.

ANTISEMITIZAM

Antisemitizam uključuje sve oblike rasističkog i mrzilačkog ponašanja usmjerenog prema Židovima. U većini slučajeva, antisemitsko ponašanje uključuje verbalne i fizičke manifestacije mržnje prema Židovima, uz neprijateljstvo, predrasude i diskriminaciju.

Iako ne postoji univerzalna definicija, 2016. godine Međunarodni savez za sjećanje na holokaust (IHRA) usvojio je radnu definiciju fenomena. Prema IHRA-i, antisemitizam je:
„Određena percepcija o Židovima, koja se može izraziti kao mržnja prema Židovima. Retoričke i fizičke manifestacije antisemitizma usmjerene su prema židovskim ili nežidovskim pojedincima i/ili njihovoj imovini, prema institucijama židovske zajednice i vjerskim objektima.“

RASIZAM

Rasizam se obično opisuje kao diskriminatorna ideologija koja vjeruje da su neke skupine ili nacionalnosti (etniciteti) prirodno nadmoćni drugima. Članovi tih „nadmoćnih“ skupina tretiraju se s poštovanjem, a njihov identitet i prava su priznati i zaštićeni. Takozvane „inferiorne“ skupine, s druge strane, tretiraju se kao ‘’podljudi’’ i zbog svoje navodne inferiornosti mogu biti diskriminirane, potlačene i lišene svih prava.

Rasizam može imati različite oblike, ovisno o povijesnom i geografskom kontekstu određenih zemalja i društvenih skupina. Iako je boja kože često dominantni znak diskriminacije, drugi čimbenici uključuju nacionalnost (etnicitet), jezik, kulturu i religiju.

U Europi su neke skupine stoljećima bile izloženije rasizmu i mržnji nego druge. Najpoznatiji primjer je mržnja prema Židovima, ali su i druge skupine, poput crnaca i Roma, također bile mete. U novije vrijeme, rasizam je usmjeren i na vjerske skupine – poput muslimana – te na strance, što se naziva ksenofobijom.

Ovo su radne definicije izvedene iz pregleda dostupne literature na ove teme. Otvoreni smo za sve oblike podrške i prijedloga svih koji žele pomoći u oblikovanju prikladnijih, sveobuhvatnijih i preciznijih definicija. Naš je cilj borba protiv mržnje, a vjerujemo da to mora biti zajednički napor – vaša pomoć je više nego dobrodošla!

GOVOR MRŽNJE I SLOBODA GOVORA

Sporan aspekt regulative govora mržnje je njegova interakcija s slobodom govora. Zabrinutost zbog potencijalnog korištenja zakonodavstva u vezi s govorom mržnje od strane država kako bi ušutkale svoje političke protivnike objašnjava važnost uravnoteženog pristupa regulaciji.

Prema međunarodnim konvencijama, iako je pravo imati mišljenje – koliko god uvredljivo - apsolutno, pravo izražavati mišljenje nije apsolutno. Ograničenje slobode govora treba dopustiti u iznimnim slučajevima, posebno u onima u kojima takvi izrazi promiču strah, zastrašivanje, uznemiravanje i nasilje. Povrede ljudskog dostojanstva koje su sadržane u nekim izrazima mržnje ili poticanje nasilja mogu prelaziti granice onoga što se općenito smatra dopuštenim. U takvim slučajevima ograničenje govora koje vidljivo promiče netoleranciju i mržnju smatra se dopuštenim.

ANTICIGANIZAM

Anticiganizam je rasistički pristup prema Romima, koji se temelji na ideji da su Romi inferiorni, gotovo neljudi ili čak poput divljih životinja. I u ovom slučaju gotovo je nemoguće pronaći zajedničku definiciju, ali glavna karakteristika je pokušaj dehumanizacije Roma.

To ima ozbiljne posljedice za živote Roma: isključeni su iz društvenih interakcija te ih se često odbacuje i marginalizira u zajednicama u kojima žive. Mržnja i socijalna isključenost toliko su česte i ponavljajuće da mnogi Romi pokušavaju zaštititi sebe skrivajući svoje podrijetlo, zanemarujući svoju kulturu i odričući se svog nacionalnog (etničkog) identiteta u nadi da će biti prihvaćeni od većine.

ANTISEMITIZAM

Antisemitizam uključuje sve oblike rasističkog i mrzilačkog ponašanja usmjerenog prema Židovima. U većini slučajeva, antisemitsko ponašanje uključuje verbalne i fizičke manifestacije mržnje prema Židovima, uz neprijateljstvo, predrasude i diskriminaciju.

Iako ne postoji univerzalna definicija, 2016. godine Međunarodni savez za sjećanje na holokaust (IHRA) usvojio je radnu definiciju fenomena. Prema IHRA-i, antisemitizam je:
„Određena percepcija o Židovima, koja se može izraziti kao mržnja prema Židovima. Retoričke i fizičke manifestacije antisemitizma usmjerene su prema židovskim ili nežidovskim pojedincima i/ili njihovoj imovini, prema institucijama židovske zajednice i vjerskim objektima.“

ZLOČIN IZ MRŽNJE

Zločini iz mržnje obično se shvaćaju kao zločini najčešće potaknuti rasizmom, anticiganizmom, antisemitizmom, a mogu biti i poslijedica eskalacije govora mržnje. Ni u ovom slučaju ne postoji precizna definicija, ali stručnjaci se slažu da su zločini iz mržnje kaznena djela počinjena iz predrasuda.

Bilo bi korisno imati konkretniju definiciju jer bi to omogućilo žrtvama zločina iz mržnje diljem svijeta da budu ravnopravno tretirane i da svugdje dobiju jednaku razinu zaštite. Također, jasna definicija olakšala bi institucijama da osude nasilne diskriminacije i onih koji je čine.

Ipak, neki stručnjaci smatraju da previše precizne definicije mogu dovesti do tumačenja zločina iz mržnje koja ne uzimaju u obzir nacionalni i povijesni kontekst – kao i u slučaju govora mržnje.

NAPOMENA

Ovo su radne definicije izvedene iz pregleda dostupne literature na ove teme. Otvoreni smo za sve oblike podrške i prijedloga svih koji žele pomoći u oblikovanju prikladnijih, sveobuhvatnijih i preciznijih definicija. Naš je cilj borba protiv mržnje, a vjerujemo da to mora biti zajednički napor – vaša pomoć je više nego dobrodošla!